16.08.2022.
Otvoreni pozivi – prijavi se na vreme!
PRIVREDNA komora Srbije pozvala je privrednike da konkurišu za sredstva i podršku kod nadležnih institucija i učestvuju u aktuelnim pozivima i programima. Prenosimo nekoliko najvažnijih:
POLjOPRIVREDA
17.05.2022.
Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrenog zemljišta do 5 hektara u 2022. godini
Osnovni cilj odobravanja kredita Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede (u daljem tesktu: Fond) je obezbeđenje finansijskih sredstava za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u cilju ukrupnjavanja poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava.
Pod poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog Konkursa podrazumeva se zemljište:
20.04.2022.
Pravilnik o izmeni pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu po košnici pčela
Pravo na podsticaje ima:
04.03.2022.
Ovim pravilnikom bliže se propisuje uslovi i način ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu za tov junadi, tov svinja, tov jagnjadi i tov jaradi, kao i obrasci zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.
Podnosilac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu za tov svinja, ostvaruje pravo na podsticaj za najviše 5.000 grla tovnih svinja.
Pravo na podsticaje imaju:
05.11.2021.
Subvencionisani krediti Ministarstva poljoprivrede, namenjeni su poljoprivrednicima u saradnji sa poslovnim bankama koje odobravaju kredite dok Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše deo kamate na te kredite.
Kreditna podrška je vrsta podsticaja kojom se poljoprivrednim gazdinstvima omogućava olakšani pristup korišćenju kredita, i to za:
08.10.2021.
Ovim pravilnikom bliže se propisuju vrste podsticaja za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima, uslovi, način i obrazac prijave za ostvarivanje prava na podsticaje, kao i maksimalni iznosi podsticaja po korisniku.
Podsticaji za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima obuhvataju investicije u sledećim sektorima:
20.07.2021.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede -Uprava za agrarna plaćanja raspisuje
šesti Javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava (u daljem tekstu: Javni poziv).
Predmet ovog Javnog poziva su investicije u fizičku imovinu i prihvatljivi troškovi u vezi
26.05.2021.
Cilj ovog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje investicija nabavku opreme za proizvodnju piva na teritoriji AP Vojvodine u 2021. godini jeste ulaganje u novu opremu, radi povećanja prihoda na poljoprivrednim gazdinstvima i zapošljavanja ruralnog stanovništva.
Predmet Konkursa jeste dodela bespovratnih sredstava u novu opremu za proizvodnju piva.
Za realizaciju Konkursa za sufinansiranje investicija nabavku opreme za proizvodnju piva na teritoriji AP Vojvodine u 2021. godini predviđeno je ukupno 10.000.000,00 dinara.
Bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 50% od vrednosti ukupno prihvatljivih troškova.
Za podnosioce prijava: preduzetnike i pravna lica, čija je investicija na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi,ovlašćena lica u pravnom licu mlađa od 40 godina i žene bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 60% od ukupnih prihvatljivih troškova ivesticije.
Prilikom obračuna, uzima se vrednost prihvatljivih troškova investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).
Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 2.000.000,00 dinara, odnosno 2.200.000,00 dinara za podnosioce prijava: preduzetnike i pravna lica, čija je investicija na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, ovlašćena lica u pravnom licu mlađa od 40 godina i žene.
Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 100.000,00 dinara, a razmatraće se samo prijave čija je vrednost investicije 200.000,00 dinara ili veća od tog iznosa.
Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i
koja se nalaze u aktivnom statusu,i to:
06.04.2021.
Cilj konkursa je poboljšanje kvaliteta mleka i mesa, povećanje stočnog fonda, uposlenost članova domaćinstava koja se bave stočarskom proizvodnjom, proširenje asortimana novim proizvodima, brendiranje proizvoda i povećanje životnog standarda na selu.
Predmet konkursa je sufinansiranje potrebne nove opreme u oblasti proizvodnje i prerade mesa i mleka.
Za realizaciju konkursa predviđen je ukupan iznos do 15.000.000,00 dinara.
Bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 60 % od prihvatljivih troškova investicije.
Za podnosioce prijava: žene preduzetnice i žene osnivačice pravnog lica, preduzetnike i pravna lica čija je investicija na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, osnivač pravnog lica mlađi od 40 godina, bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova ivesticije.
Prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).
Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može preći 2.000.000,00 dinara, odnosno 2.200.000,00 dinara za podnosioce prijava: žene preduzetnike i pravna lica, preduzetnike i pravna lica čija je investicija na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, ovlašćena lica u pravnom licu mlađa od 40 godina.
Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 200.000,00 dinara, odnosno u razmatranje će biti uzete prijave čija je vrednost investicije jednaka ili veća od 400.000,00 dinara.
Sufinansiraće se sledeće investicije:
Sektor mleko:
29.03.2021.
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za nabavku novih pčelinjih društava i opreme za pčelarstvo.
Za realizaciju konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje investicija u pčelarstvo na teritoriji AP Vojvodine u 2021. godini predviđen je ukupan iznos do 25.000.000,00 dinara.
Bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 50% od ukupno prihvatljivih troškova investicije.
Za podnosioce prijava: fizička lica, preduzetnike i pravna lica, čije je gazdinstvo registrovano na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, žene nosioci registrovanog poljoprivrednog gazdinstva i fizičko lice i osnivač pravnog lice mlađi od 40 godina bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 60% od prihvatljivih troškova investicije (u slučaju da pravno lice ima više osnivača i ukoliko je samo jedan osnivač stariji od 40 godina, a drugi mlađi, bespovratna sredstva utvrđuju se u iznosu do 50% od prihvatljivih troškova investicije).
Prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).
Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 300.000,00 dinara, odnosno 330.000,00 dinara za podnosioce prijava: fizička lica, preduzetnike i pravna lica, čije je gazdinstvo registrovano na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, žene nosioci registrovanog poljoprivrednog gazdinstva i fizičko lice i osnivač pravnog lice mlađi od 40 godina bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 60% od prihvatljivih troškova investicije (u slučaju da pravno lice ima više osnivača i ukoliko je samo jedan osnivač stariji od 40 godina, a drugi mlađi, bespovratna sredstva utvrđuju se u iznosu do 50% od prihvatljivih troškova investicije).
Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 50.000,00 dinara.
Bespovratna sredstva koja se dodeljuju po konkursu namenjena su za:
04.03.2021.
Cilj konkursa za dodelu sredstava za održavanje naučno stručnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u 2021. godini na teritoriji AP Vojvodine jeste unapređenje poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja.
Predmet konkursa jeste dodela bespovratnih finansijskih sredstava za održavanje naučno stručnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u 2021. godini na teritoriji AP Vojvodine.
Bespovratna finansijska sredstva koja se dodeljuju po ovom Konkursu iznose ukupno do 5.000.000,00 dinara.
Maksimalni iznos sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi jeste 1.000.000,00 dinara.
Bespovratna finansijska sredstva namenjena su za podršku za organizovanje naučno stručnih skupova, studijskih putovanja, seminara, radionica, tribina i predavanja u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja (zakup prostora, angažovanje konsultanata, prevodioca i tehničkog osoblja, putne i troškove boravka, izrada dizajna i štampanja promotivnog i stručnog materijala).
Pravo na učešće na konkursu imaju obrazovne ustanove i naučnoistraživačke ustanove s teritorije AP Vojvodine korisnici budžetskih sredstava koje je osnovala Republika Srbija ili AP Vojvodina.
Konkurs je otvoren do utroška sredstava, a zaključno sa 02.04.2021. godine.
Izvor: http://subvencije.rs/
05.02.2021.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje podsticaja za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za elektrifikaciju polja u 2021. godini.
Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje podnosi se u periodu od 1. februara do 1. septembra 2021. godine, preko Pisarnice republičkih organa uprave ulica Nemanjina broj 22-26, Beograd, ili poštom na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, Bulevar kralja Aleksandra br. 84, 11050 Beograd.
Predmet podsticaja u skladu sa Pravilnikom i ovim Javnim pozivom jesu prihvatljivi troškovi investicije za elektrifikaciju polja, koji obuhvata prihvatljive troškove investicije za: nabavku kablova i ostale prateće opreme; pripremu terena i priključka na elektro mrežu.
Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to:
26.11.2020.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje jakih alkoholnih pića.
Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje podnosi se u periodu od 10. novembra do 10. decembra 2020. godine, preko Pisarnice republičkih organa uprave ulica Nemanjina broj 22-26, Beograd, ili poštom na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, Bulevar kralja Aleksandra br. 84, 11050 Beograd,
Predmet podsticaja u skladu sa Pravilnikom i ovim Javnim pozivom jesu prihvatljive investicije i troškovi u izgradnju objekata, i/ili kupovinu nove opreme, uređaja i mašina u funkciji proizvodnje jakih alkoholnih pića, kao i opšti troškovi koji podrazumevaju izdatak za pripremu projekta i izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta.
Pravo na podsticaje može se ostvariti za prihvatljive investicije i troškove, koji su u potpunosti realizovani u periodu od 15. novembra prethodne godine u odnosu na godinu u kojoj se podnosi zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje, a za opšte troškove pravo na podsticaje može se ostvariti ako su realizovani i u periodu od 1. januara 2018. godine, a do dana podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje.
Podsticaji se utvrđuju u iznosu od 60 % od vrednosti prihvatljive investicije umanjene za iznos sredstava na ime poreza na dodatu vrednost.
Vrednost prihvatljive investicije treba da bude veća veća od 400.000 dinara. Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik podsticaja može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini je 15.500.000 dinara.
Informacije u vezi raspisanog Javnog poziva dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i Kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7:30 do 15:30 časova.
Izvor: http://uap.gov.rs/
15.10.2020.
Merkantilni kukuruz mora biti, domaćeg porekla, prirodno ili veštački suv, u zrnu, zdrav i zreo, bez znakova plesni i bez stranog mirisa i ukusa, nezaražen biljnim bolestima i štetočinama, u svemu prema srpskom standardu SRPS.E.B3.516 i SRPS.E.B3.516/1, sa sledećim elementima kvaliteta: do 14 % vlage, do 8 % lomljenih zrna, do 2 % defektnih zrna, do 2 % nagorelih zrna, strane primese maks. 1%, od toga 0,5 % anorganskih. Lom se utvrđuje pomoću sita sa okruglim otvorima prečnika od 5 mm.
Cena merkantilnog kukuruza je 19,50 din./kg (u cenu uračunat PDV), uskladišteno u silosu ovlašćenog skladištara Direkcije.
Minimalna količina merkantilnog kukuruza koja se kupuje od jednog registrovanog poljoprivrednog gazdinstva biće 50 tona, a maksimalna 100 tona.
Maksimalna količina merkantilnog kukuruza koja se otkupljuje od ovlašćenog skladištara je 1.000 tona.
Direkcija će u zavisnosti od ponude merkantilnog kukuruza u otkupu, vršiti raspoređivanje ponuđenih količina u skladu sa potrebama i teritorijalnom rasporedu ovlašćenih skladištara.
Otkup merkantilnog kukuruza vršiće se sa fizičkim licima i ovlašćenim skladištarima Direkcije koji nemaju finansijskih dugovanja i nisu u sporu po bilo kom osnovu sa Direkcijom.
Detaljnije o otkupu ročitajte na: http://subvencije.rs/
25.09.2020.
Vlada Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici izmene i dopune Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2020. godini koje se odnose na IPARD podsticaje, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Ovim izmenama, korisnicima tih sredstava, biće omogućeno da ostvare prava na isplatu u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u propisanom roku.
Na sednici je usvojena i izmenjena i dopunjena Uredba o utvrđivanju Programa finansijske podrške stočarima kroz otkup tržišnih viškova tovnih junadi u otežanim ekonomskim uslovima.
Poljoprivrednom proizvođaču tovne junadi za svako prodato grlo u periodu od 5. septembra do 30. oktobra, biće isplaćena subvencija u iznosu od 20.000 dinara.
Izvor: http://subvencije.rs/
09.09.2020.
Vlada Republike Srbije je u cilju obezbeđivanja podrške proizvođačima tovne junadi, objavila Uredbu o utvrđivanju Programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima kroz otkup tržišnih viškova tovnih junadi u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2.
Pravo na finansijsku podršku u skladu sa ovim Programom ima privredni subjekt- otkupljivač, koji obavlja delatnost u objektu za klanje životinja, odnosno objektu za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla sa sedištem u Republici Srbiji, koji ima izvoznu dozvolu i izvršio je otkup tržišnih viškova junadi od poljoprivrednih proizvođača u periodu od 5. septembra do 30. oktobra 2020. godine.
Finansijska podrška za otkup tržišnih viškova utvrđuje se u iznosu od 26 dinara po kilogramu žive mere za otkupljenu junad za klanje i preradu namenjenu izvozu i to za grla minimalne težine 600 kilograma po ceni koja nije manja od 252 dinara po kilogramu.
Otkupljivači podnose zahtev za finansijsku podršku po osnovu ovog programa do 5. novembra 2020. godine.
Zahtev za ostvarivanje prava na finansijsku podršku po osnovu ovog programa podnosi se do 5. novembra 2020. godine.
Izvor: http://subvencije.rs/
03.09.2020.
Republička direkcija za robne rezerve oglasila je prikupljanje pismenih ponuda za razmenu 13.992 tona semenske pšenice za merkantilnu pšenicu roda 2020. i 2021. godine.
Razmena će se obavljati sa fizičkim licima – nosiocoma aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava, ovlašćenim skladištarima Robnih rezervi, zadrugama koje su registrovane i ostalim pravnim licima koja su registrovana u APR-u sa šifrom pretežne delatnosti 0111.
Paritetni odnos kod razmene semenske za merkantilnu pšenicu roda 2020. i 2021. godine je sledeći – 1 kg semenske pšenice za 1,8 kg merkantilne pšenice.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone u Beogradu: 011/3239-052 i Novom Sadu: 021/526-890.
Izvor: http://subvencije.rs/
26.08.2020.
Preduzeće Agrooprema je osnovano 1997. i od tada se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, uvozom, prometom na veliko i malo granulisanih veštačkih đubriva poreklom iz Rusije, Rumunije, Mađarske, Hrvatske.
Tokom svih ovih godina je uspešno radilo . 2017.godine je proširilo svoju delatnost i na otkup žitarica.
Otkupom se bave u svom objektu na lokaciji Zapadne Ugarnice bb u Subotici.
Otkupljuju kukuruz, suncokret, pšenicu, ječam, ječam pivski, uljanu repicu.
20.08.2020.
Viktorija objavila akontnu cenu suncokreta – 29,5 dinara plus PDV
Viktorija grupa, najveći otkupljivač suncokreta u Srbiji, objavila je akontnu cenu suncokreta roda 2020. godine. Kilogram će plaćati 29,50 dinara plus pripadajući PDV.
U uslovima otkupa sunokreta ovogodišnjeg roda ističe se da akontna cena nema uticaja na konačnu.
Podsetimo, prošle godine sredinom avgusta Viktorija grupa, odnosno njena članica Viktorija logistik, izašla je sa otkupnom akontnom cenom od 25 dinara po kilogramu suncokreta, da bi krajem avgusta objavila da je konačna cena za suncokret roda 2019. – 29,5 dinara. Toliko će sada ratarima platiti akontno.
U uslovima otkupa ovogodišnjeg roda navodi se da se prima suncokret koji je zreo, nezaražen štetočinama i bolestima, bez prisusutva stranog mirisa, sa maksimalnom vlagom do 20 odsto i primesama do 10 odsto.
Baza za obračun je vlaga od devet odsto i primese dva odsto. Za svaki procenat vlage preko ili ispod devet odsto odbija se ili se dodaje procenat primljene količine 1:1, a to važi i za svaki procenat primesa.
Za vlagu iznad 15 odsto naplaćuju se troškovi sušenja u iznosu od 0,35 dinara po procentu vlage iznad navedenog.
Viktorija logistik obavezuje se da će akontnu cenu proizvođačima suncokreta isplatiti po isporuci, obračunu i ispostavljanju računa.
Žetva suncokreta u nekim delovima Vojvodine je počela, a stručnjaci domaćih instituta kažu da se očekuje prinos od oko tri tone po hektaru
To je, kako kažu, standardni nacionalni prosek i za podneblje Srbije je dobar. Suncokret je ovog proleća posejan na 220.000 hektara.
Izvor: https://agrosmart.net/
18.08.2020.
Šljiva je najzastupljenija voćna vrsta u Srbiji, ona je u našoj zemlji zasađena na oko 72.000 hektara, a najviše je ima u Zapadnoj Srbiji i Šumadiji.
Malo je voćnih vrsta koje sadrže tako raznovrsnu paletu boja od žute, crvene do plave boje. Njeni plodovi se koriste za sokove, kompote, džemove, sušenje ali i za omiljeno srpsko piće rakiju šljivovicu. Na tlu Srbije šljiva se proizvodi vekovima, u srednjem veku gajile su se na manastirskim i feudalnim posedima, a od 13. veka i na imanjima seljaka. Naši preci su govorili da se kuća gradila na mestu gde je šljiva najbolje rodila. U nekim krajevima naše zemlje, za badnjak, umesto hrastovog seče se šljivino drvo.
U Srbiji neke od najzastupljenijih sorti, a ujedno i najpopularnijih za otkup su: Čačanska lepotica, Stenli, Požegača, Čačanska najbolja.
07.08.2020.
Preduzeće Viktor Agrar TZRiS osnovano je 2013 u Ivanjici
Hladnjača se nalazi u Prilikama, položaj samog objekta je vrlo povoljan jer se nalazi u samom centru sirovinske baze . Kapacitet hladnjače je 1000t.
Firm Viktor Agrar se bavi otkupom svežeg i prodajom smrznutog voća. Godišnje otkupe i prerade oko 800t maline i 400t kupine, 100t šljive, kao i oko 50t šumske borovnice, kupine i jagode.
Detaljnije o ovom otkupljivaču možete pročitati na: Link
31.07.2020.
Ne zna se tačno poreklo ove biljke, ali smatra se da potiče iz Azije, pa se zatim preko Mediterana proširio po čitavom svetu. Danas je poznato oko 20ak vrsta oraha, ali je najpoznatiji “karpatski orah” ili kako ga još zovu domaći.
Da li znate koje su tri namirnice proglašene kao najzdravije za ljudski organizam? Jedna od medalja pripada upravo orahu. Kada ga uporedimo sa ostalim koštunjavim voćem dobijemo rezultat da je upravo orah najzdraviji pre svega zbog velikog sadržaja omega - 3 masnih kiselina, ali i velikog procenta antioksidansa.
Orah ima veoma široku upotrebu: u drvnoj industriji, plodovi ove biljke izuzetno su prisutni u prehrambenoj industriji, zatim od zelenog dela ploda proizvode se likeri, od lišća laksativi. U Srbiji se godišnje proizvede oko 20 hiljada tona oraha, a prema podacima iz 2018 godine Srbi su zasadili oko 100 hektara najisplativije sorte “Čendler”. Za uzgajanje oraha nisu potrebni neki specijalni uslovi, sistem za zalivanje mu nije potreban jer ima jak korenov sistem, ne zahteva velika ulaganja, ipak na profit od uzgoja ove biljke mora malo da se sačeka.
Prvi ozbiljan prinos od sadnje se ostvaruje oko 10te godine, pun rod oko 15te godine, a period eksplatacije ove biljke je izuzetno dug oko 50-80 godina.
S obzirom na to naši poljoprivrednici vole da kažu da su svoje plantaže oraha zasadili u amanet unucima.
29.07.2020.
Od svog osnivanja 1911. godine do sada, Royal De Heus je izrastao u vodećeg međunarodnog proizvođača i izvoznika kompletnog asortimana hrane za životinje, potpunih smeša, koncentrata i premiksa. Zbog brzog rasta izvan Holandije, De Heus Grupa je sada jedan od 15 najvećih globalnih dobavljača hrane za životinje koji je zastupljen u 60 zemalja.
De Heus je prisutan u Srbiji od jula 2015. godine. Kupovinom Fabrike stočne hrane Proteinka Šabac, kompanija je otvorila vrata za tržište Balkana. Jačanje svoje pozicije kompanija je osigurala 2018. godine kupovinom još jedne proizvodne lokacije, fabrike stočne hrane Komponenta u Ćupriji, čijim je puštanjem u rad fleksibilnost u servisiranju klijenata značajno povećana.
Danas De Heus, postaje prepoznatljiv na tržištu ne samo po visokokvalitetnoj hrani za životinje, već i po svojim uslugama. U okviru svog specifičnog “na-farmi” pristupa, bliskom saradnjom sa svojim klijentima, zaposleni De Heus-a su u poziciji da diskutuju o idejama, istražuju mogućnosti i pružaju najbolje savete i preporuke farmerima. U obzir se uzimaju svi aspekti Vaše specifične situacije, optimalno se koriste sirovine dostupne na Vašoj farmi. To ovoj firmi omogućava da Vam pruži stočnu hranu specijalno formulisanu prema Vašim potrebama radi postizanja optimalnih rezultata. Zahvaljujući tome, klijenti ove firme unapređuju i uvećavaju svoje poslovanje, a u De Heus-u vide svog partnera.
De Heus gradi partnerske odnose sa svima sa kojima sarađuje. Bilo da ste u ulozi kupca ili dobavljača, vi ste DE Heus partner u ostvarenju ciljeva. Ako ste proizvođač žitarica, značajna ste karika njihovog poslovanja. Budite sigurni da De Heus uvek vrši otkup po fer tržišnim cenama!
Detaljnije o ovom otkupljivaču možete pročitati na: Link
17.07.2020.
Preduzeće NISHA doo posluje od 2010. godine i sada je okrenuto sakupljanju i preradi šumskih plodova.
U selu Gradska, opština Crna Trava, u vijugavoj klisuri dveju rečica i na temeljima starog rimskog grada, uspostavili su pogon za preradu šumskih plodova, u ekološki netaknutom prostoru i na izvoru najkvalitetnije sirovinske baze u Srbiji.
Visoki kvalitet proizvoda može se prepoznati i po tome što su svi proizvodi sertifikovani kao organski. Proizvodi nose dodatnu vrednost jer se sakupljaju na području Vlasine, planine koja je zaštićeno prirodno dobro od nacionalnog značaja. Specifičnosti biodiverziteta, bogatstvo flore i faune, ali i najčistiji hidrološki resurs karakteriše ove terene. Značajno je napomenuti da je najbliži idustrijski objekat udaljen od pogona čitavih 35 kilometara i da hemizacija i modernizacija posebno poljoprivrede praktično nikad nije ni primenjena.
Naziv brenda asocira na poreklo sirovine, ali i na moderan način prerade. Za razliku od tradicionalnih postupaka prerade šumskih plodova sa velikim stepenom ukuvavanja i dodatka šećera, proizvodi ovog brenda se odlikuju potpuno drugačijim pristupom u preradi.
MANJE JE VIŠE: organski namazi od borovnice,šumske jagode i crne zove su minimalno temperaturno tretirani i bez dodatka šećera.Sačuvan je najveci deo nutritivnih kvaliteta šumskog voća. Sastav organskih namaza ovog brenda je 100% voće. Organski matični sokovi od borovnice,crne zove,kupine,brusnice su pravi izvor vitamina za zimske dane.
U programu imaju i ledene čajeve na bazi Čage,takodje poreklom sa Vlasine,u kombinaciji sa ostalim šumskim voćem.
Organski namazi su 100% prirodni,bez dodatog šećera,idealni za jutarnje mazanje,umakanje čokoladnih poslastica ili kombinovanje sa sirevima i dobrim društvom.
Moto ovog brenda je: "dobra ,zdrava hrana,blizina prirodi i ljubav prema našim proizvodima".
PO ČEMU SE RAZLIKUJU OD DRUGIH
17.07.2020.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina u 2020. godini.
Predmet podsticaja u skladu sa Pravilnikom i ovim Javnim pozivom jesu prihvatljive investicije i troškovi u sektoru proizvodnje vina koji se odnose na izgradnju objekata vinarije, opšti trošak i/ili kupovinu nove opreme, uređaja i mašina u funkciji proizvodnje vina.
Pravo na podsticaje može se ostvariti za prihvatljive investicije i troškove koji su u potpunosti realizovani u periodu od 1. septembra 2019. godine, kao i za one koji budu realizovani pod uslovima, na način i u roku određenim rešenjem kojim se korisniku podsticaja odobrava realizacija prihvatljivih investicija i troškova, a za opšte troškove pravo na podsticaje može se ostvariti ako su realizovani i u periodu od 1. januara 2018. godine, pa do isteka roka određenog rešenjem kojim se korisniku podsticaja odobrava realizacija prihvatljivih investicija i troškova.
Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina za 2020. godinu, podnosi se u periodu od 6. jula do 19. avgusta 2020. godine, preko Pisarnice republičkih organa uprave u Beogradu, ulica Nemanjina broj 22-26, Beograd, ili poštom na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, Bulevar kralja Aleksandra br. 84, 11050 Beograd,
Podsticaji se utvrđuju u iznosu od 60 % od vrednosti prihvatljive investicije umanjene za iznos sredstava na ime poreza na dodatu vrednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuju podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju, odnosno posebnim propisom kojim se uređuje raspodela podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Maksimalni iznosi podsticaja po pojedinoj vrsti podsticaja jesu:
10.07.2020.
Farma Ovaca Romanovska Vajska - Goran Pekić
Farma ovaca je osnovana u januaru 2019. godine i bavi se uzgojem ovaca rase Romanovska i proizvodnjom priplodnih grla.
Romanovska rasa ovaca je poreklom iz Rusije, a u Srbiji je postala popularna zbog svoje izvanredne plodnosti. Romanovska ovca smatra se najplodnijom rasom sa prosekom plodnosti od 260-400%. Pored visoke plodnosti ovu rasu karakterišu izuzetno dobre majčinske osobine, te retko dolazi do uginuća jagnjadi. Romanovske ovce su sitnije građe, ali imaju veoma ukusno meso.
Gruba vuna sive boje obrasta gotovo celo telo romanovske ovce.
Nalazimo se u selu Vajska, opština Bač u ulici Mladena Stojanovića br 2
Detaljnije o ovom otkupljivaču možete pročitati na: Link
09.07.2020.
Evropska komisija je zvanično odobrila akreditaciju IPARD Mere 7 Republici Srbiji.
Prema navodima Uprave za agrarna plaćanja, u planu IPARD poziva za ovu godinu, piše da je za ovu meru opredeljeno 1.097.277.145 dinara.
Nakon akreditacije su se stvorile mogućnosti da se objavi pravilnik i javni poziv za prijave za Meru 7.
Ko može da se prijavi:
02.07.2020.
Plantaža šipka Petrović
Uzgojem šipurka se bave od 2013 god, kada su zasadili 40 ari sorte Šmit. Godinama usavršavaju plantažno gajenje i kao posledica toga se rodila želja za daljim usavršavanjem i preradom postojeće sirovine.
U međuvremenu zasad je proširen sa još 40 ari sorte Inermis. Takođe sa proširenjem kooperacije, sa kooperantima, imaju 11 hektara pod šipkom.
Nakon stečenog znanja u proizvodnji sirovine od 2018 god. počinju sa proizvodnjom gotovih proizvoda i polu proizvoda, džema, pulpe i ulja od koščice šipka kroz Agrose doo.
Pored proizvodnje bave se i trgovinom sadnicama kao i konsultacijama oko podizanja zasada.
Detaljnije o ovom otkupljivaču možete pročitati na: Link
01.07.2020.
Kada uzgajate voće i povrće, budete veoma ponosni kada u svom vrtu pronađete kapitalne primerke. U svetu postoje brojna takmičenja, gde poljoprivrednici donose najveće primerke kultura koje proizvode. Danas vam donosimo neke od najzanimljivijih rekorda poljoprivredne proizvodnje:
26.06.2020.
Agrogoods Zemljoradnička Zadruga postoji od 2007. godine i osnovana je od 10 vodećih proizvođača sa prostora Zapadne Srbije to jest okoline Ivanjice, sarađuju kao kooperativa sa 200 registrovanih gazdinstava koji su takođe proizvođači voća i žitarica. Već 13 godina zadruga se bavi proizvodnjom, otkupom i prodajom sledećih proizvoda: malina, ječam, pšenica, kukuruz, merkantilni i semenski krompir.
22.06.2020.
Pravilnik o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva kroz podršku podizanja višegodišnjih proizvodnih zasada vinove loze
(Objavljen u „Službenom glasniku RSˮ, broj 84 od 12. juna 2020. godine)
Ovim pravilnikom bliže se propisuju vrste podsticaja za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva kroz podršku podizanja višegodišnjih proizvodnih zasada vinove loze.
Podsticaji za podizanje višegodišnjih proizvodnih zasada jesu podsticaji za:
17.06.2020.
Ljupka tamnocrvena višnja, potiče iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena. Nije poznato od kada se gaji u našoj zemlji, ali smatra se da su je na tlo Evrope doneli stari Grci. Mnogi je smatraju super zdravom namirnicom. Prebogata je vitaminom C, A, E i folnom kiselinom. Pomaže u oporavku organizma kod težih fizičkih napora, izuzetna je u jačanju imuniteta, otklanja nesanicu, smanjuje rizik od dijabetesa, a šaka ovih plodova može da zameni jedan od najpopularnijih lekova – aspirin. Reguliše krvni pritisak, otklanja bolove u glavi i mišićima, a pomaže i kod povišene temperature. Miris cveta višnje izuzetno je umirujući pa se često koristi i u kozmetičke svrhe. Zanimljivo je narodno verovanje iz Danske koje kaže da prve plodove treba da pojede žena koja očekuje prvo dete kako bi višnja dobro rodila sledeće godine. Višnja se može uspešno uzgajati na gotovo svim zemljištima, osim na previše vlažnom tlu. Stablo višnje počinje da daje plodove u trećoj godini nakon sadnje. Višnja ima veliki privredni značaj za Srbiju.
20.05.2020.
Pokrajinski sekreterijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je izdao sledeće obaveštenje:
Na osnovu Pokrajinske skupštinske odluke o budžetu za 2020. godinu („Sl.list APB“ broj 54/19, 12/20-rebalans, 19/20-rebalans, 22/20-rebalans i 25/20-rebalans) kojom su sredstava pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprirvedu i šumarstvo umanjena, usled pandemije COVID 19, privremeno se zastaje sa postupkom odlučivanja i dodele sredstava po raspisanom Konkursu za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine u 2020. godini.
Izvor: http://www.psp.vojvodina.gov.rs/
18.05.2020.
Ministarstvo poljoprivrede istaklo je pravilnik o podsticajima za kupovinu novih traktora.
Ovim pravilnikom su propisani uslovi i način ostvarivanja prava na podsticaje za kupovinu novog traktora, obrasci zahteva kao i maksimalni iznosi podsticaja po korisniku.
Podsticaj se ostvaruje na osnovu prihvatljivih troškova investicije za nabavku novog traktora snage motora do 60 kilovata (kW), sa standardnim delovima, uređajima i opremom uključujući pripadajuću traktorsku kabinu, koji se prvi put upotrebljava za izvođenje poljoprivrednih radova u primarnoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, a koji je proizveden u Republici Srbiji ili čiji model dobavljač uvozi u rastavljenom stanju i sklapa na svojim proizvodnim linijama u Republici Srbiji pre dana objavljivanja javnog poziva za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje.
Podsticaj mogu ostvariti lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i čija su gazdinstva u aktivnom statusu.
Investicija u nabavku novog traktora treba da je u potpunosti realizovana u periodu od 1. januara tekuće kalendarske godine za koju se podnosi zahtev, a najkasnije do dana podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje.
Podnosilac zahteva treba da ima u Registru poljoprivrednih gazdinstava upisane površine zemljišta pod proizvodnjom odgovarajućih vrsta biljnih kultura:
06.04.2020.
Gljiva, koja živi i razvija se u simbiozi sa drvećem, njegovo Veličanstvo - Tartuf.
Pripisuju mu se mnoga lekovita svojstva, poboljšava sposobnost učenja, koncentracije, a vekovima se verovalo u njegove afrodizijačke moći koje su navodno i naučno dokazane.
Ipak ono što je najprimamljivije kod tartufa jeste to što ga nije tako lako naći a cene otkupa pojedinih primeraka ovih gljiva dosežu astronomske cifre. Zemlje koje su nadaleko poznate kao nalazišta tartufa su Italija, Francuska, Hrvatska (naročito Istra).
Zemlja koja retko bere tartufe, a ima ih u izobilju, čak 70 vrsta, je Srbija. Delatnost sakupljanja tartufa u našoj zemlji nije razvijena i dok susedna Hrvatska od toga pravi turističku atrakciju kod nas se većina ove delatnosti obavlja u tajnosti, a otkup se vrši na crnom tržištu. Oni koji su vrsni poznavaoci tartufa kažu da kupovina na tržištu zapadnih zemalja ide ovako: tartuf se prvo pomiriše, izmeri mu se težina, pogleda oblik i proceni oštećenje pa se na kraju određuje cena. Da bi ste pronašli tartuf potrebni su vam psi tragači ili svinje koje se još koriste u ovu namenu. U Srbiji belih i crnih tartufa najviše ima oko reka Jasenice, Karaš, Lug i Bosut, zatim u okolini Obedske bare i Deliblatske peščare, ali i na Fruškoj gori, planinama Kosmaj, Rudnik, Oplenac i na Svrljiškim planinama. Sezona branja crnog tartufa počinje u maju a završava se u septembru, kada starta sezona lova na beli skuplji tartuf.
16.03.2020.
Povodom aktuelne situacije izazvane korona virusom (COVID 19), Privredna komora Srbije, pokrenula je novi, specijalizovani info servis putem kojeg privrednici mogu da se informišu o svim ključnim pitanjima vezanim za poslovanje u zemlji i inostranstvu,uticaju na pojedine sektore, kao i o najnovijim dešavanjima, zvaničnim
preporukama i merama.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež pozvao je privrednike da se obrate komori i dobiju informacije i preporuke kako da zaštite svoj posao i prilagode uslovima poslovanja i aktuelnim merama.
Stručne službe Privredne komore Srbije u stalnom su kontaktu sa
predstavnicima Vlade Srbije, resornih ministarstava, nadležnih
institucija, kao i međunarodnih poslovnih asocijacija i organizacija,
preko mreže privrednih komora, kako bi pomogli privrednicima da
prevaziđu izazove i smanje negativni uticaj korona virusa na poslovne
rezultate i bilateralne ekonomske relacije sa stranim partnerima.
Privrednici mogu poslati pitanja mejlom na: covid19@pks.rs.
Za dodatne
informacije i prijave dostupan je i telefon 0800 808 809.
Izvor:
https://www.pkv.rs/2020/03/12/privredna-komora-srbije-pokrenula-covid-19-info-servis-za-privredu/
13.03.2020.
Objavljen u „Službenom glasniku RSˮ, broj 31/18 od 27. aprila 2018. godine (izmene objavljene u „Službenom glasniku RSˮ, broj 23 od 29. marta 2019. godine i 20/20 od 4. marta 2020. godine).
Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi, način i obrazac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju, kao i maksimalni iznos podsticaja po korisniku.
Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju ostvaruju se za biljnu proizvodnju i utvrđuju u odgovarajućem iznosu koji se uvećava 400% od iznosa za podsticaje koji se u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje raspodela podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju isplaćuju za osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju.
Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.
Zahtev za podsticaje u organskoj biljnoj proizvodnji, podnosi se jedanput godišnje, u dva primerka Ministarstvu finansija – Upravi za trezor, od 03. maja do 30. juna tekuće godine.
Ukupni maksimalni iznos koji korisnik podsticaja može da ostvari je 520.000 dinara.
Kompletne informacije o ovom pravilniku pročitajte na sledećem linku: http://subvencije.rs/vesti/pravilnik-o-podsticajima-u-organskoj-biljnoj-proizvodnji/
09.03.2020.
Malina ili kako je popularno zovu “Crveno zlato”. Veruje se da je malina poreklom iz Južne Azije. Malina ima mnoga lekovita svojstva i veoma se preporučuje njeno konzumiranje u svakodnevnom životu savremenog čoveka.
Srpsko crveno zlato je omogućilo Srbiji da se nađe na samom vrhu svetske liste proizvođača i izvoznika, sa prinosom od oko 140.000 tona. Većina malina se izvozi u smrznutom stanju. Ono što se često navodi kao jedna od najvećih prednosti proizvodnje malina jeste ta da se veoma brzo može vratiti uložen novac. Da li je to tako uvek? Poslednjih par godina proizvođači nisu bili zadovoljni otkupnom cenom maline. Neki od njih su krenuli u proizvodnju Žute maline tj. sorte "Yellow King" čija je cena u otkup bila znatno veća od crvene, a troškovi proizvodnje manji. Prema nekim najavama cena otkupa u 2020. godini bi trebala biti povoljnija po proizvođače malina u Srbiji, jer je cena u Čileu, jednom od najvećih konkurenata srpskih malinara rekordno velika u poslednjih 10 godina.
Ova biljka se bere ručno. Berba počinje krajem juna i završava se u julu. Prilikom razgovora sa proizvođačima saznali smo da im je veliki problem pronalaženje sezonskih radnika za berbu malina. Osluškujući problem proizvođača, programeri naše platforme vredno rade na pravljenju berze sezonskih poslova koja će se uskoro otvoriti na našem sajtu.
02.03.2020.
Batat je sve popularnije povrće na srpskim trpezama u poslednje vreme, tako i proizvodnja batata postaje sve popularnija. Poljoprivrednici kazu da je trenutna situacija što se tiče otkupa batata da na svaki uložen dinar dobiju dva.
Batat ili slatki krompir kako ga popularno zovu nema puno sličnosti sa tradicionalnim krompirom kakav se gaji kod nas. U korenu gde se nakupljaju rezervne materije, visoka je koncentracija različitih prostih i složenih šećera i po tome se ne razlikuje značajno od običnog krompira. S druge strane, velika prednost slatkog krompira je bogatstvo karotenima, pri čemu je utvrđena veća koncentracija u žutim i narandžastim genotipovima. Razlika je i u proizvodnji, običan krompir se proizvodi iz krtola, a batat iz sadnica.
Ova namirnica u ishrani mnogo se vise preporucuje dijabetičarima od običnog krompira. Prebogat je mineralima (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E) kao i važnim antioksidansima. A najveća vrednost batata po zdravlje je velika količina beta karotena.
Iako je tropska biljka uspešno se proizvodi u Srbiji. Idealno je ako imamo 4 meseca bez temperatura u minisu, pa se savetuje da se sa sadnjom batata krene u maju mesecu. Iako odlicno podnosi visoke temperature potrebno mu je obezbediti određenu količinu vlage i zalevanja naročito u letnjim mesecima. Branje ove kulture i njen oktup počinju u Septembru i traje do kraja Oktobra ali se mora završiti pre prvih mrazeva.
Postoji preko 50 vrsta batata a najpopularniji su narandžasti, ljubičasti i beli. U otkupu najtraženiji je narandžasti jer je i potražnja u marketima za narandžastim primerkom ove biljke najveća.
Zanimljivo je to da se u Srbiji druga klasa ovog povrća nigde ne otkupljuje a mogućnosti za njegovu preradu su višestruke.
25.02.2020.
Pokrajnski sekreterijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu opreme i sistema za preciznu poljoprivredu i opreme za prerađivačke kapacitete.
Cilj konkursa je unapređenje proizvodnih procesa, kao i podizanje nivoa efikasnosti i konkurentnosti zemljoradničkih ili poljoprivrednih zadruga.
Predmet konkursa je kupovina opreme i sistema za preciznu poljoprivredu i opreme za prerađivačke kapacitete neophodne za realizaciju investicionog projekta, čija neto nabavna vrednost ne može biti niža od 2.000.000,00 dinara bez uračunatog PDV-a, zavisnih troškova nabavke, troškova montaže, puštanja u rad, troškova obuke za korišćenje, troškova carinjenja i drugih zavisnih troškova.
Oprema i sistemi za preciznu poljoprivredu jesu sredstva za proizvodnju, obradu i preradu koja moraju biti nova, a koja podrazumevaju korišćenje savremenih tehnologija u preciznoj poljoprivredi, i to:
20.02.2020.
Na osnovu člana 6. i 15. Statuta Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede i programa rada Fonda za 2020. godinu, Savet Fonda raspisuje Konkurs za dodelu kredita za podizanje višegodišnjih zasada voća i vinograda u 2020. godini
Sredstva će se dodeljivati poljoprivrednim gazdinstvima – fizičkim i pravnim licima sa područja AP Vojvodine, upisanim u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Krediti će se realizovati isključivo na teritoriji AP Vojvodine.
Krediti će biti odobravani za nabavka sadnica loznih kalemova, kao i nabavku sadnica jabučastog, koštičavog, jezgrastog i jagodastog voća sa kamatnom stopom od 2,0% na godišnjem nivou, uz primenu valutne klauzule, i to na sledeći način:
Krediti će se odobravati u skladu i na osnovu PRAVILNIKA O RASPODELI SREDSTAVA SA UTVRĐENIM KRITERIJUMIMA ZA DODELU KREDITA PO RASPISANIM KONKURSIMA U 2020. godini;
Prijave se mogu preuzeti u Pokrajinskom fondu za razvoj poljoprivrede u Novom Sadu, kao i na sajtu: www. fondpolj. vojvodina. gov.rs.
Konkurs je otvoren od 8. februara 2020. godine do iskorišćenja sredstava planiranih za njegovu realizaciju.
Vise detalja o ovom konkursu možete pogledati na: http://www.fondpolj.vojvodina.gov.rs/konkursi-cyr.html
12.02.2020.
Cilj i predmet ovog konkursa jesu podizanje tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivrednih gazdinstava, na osnovu dodele bespovratnih sredstava za opremanje hladnjača manjeg kapaciteta za sakupljanje i skladištenje voća i povrća i pripremu voća i povrća za tržište.
Bespovratna sredstva koja se dodeljuju po ovom konkursu namenjena su za investicije u Sektoru voće, grožđe, povrće (uključujući pečurke) i cveće, i to:
06.02.2020.
Pokrajnski sekreterijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje investicija u nabavku opreme za zaštitu od vremenskih nepogoda i elemenata potrebnih za podizanje proizvodnih zasada voćaka, vinove loze i hmelja u 2020. godini. U saopštenju se navodi da je cilj konkursa povećanje površina zasada voća pod sistemom protivgradne zaštite kao i povećanje površina pod novim zasadima voća i vinove loze u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u 2020. godini. U pitanju je dodela bespovratnih sredstava koja se moraju upotrebiti za sufinansiranje nabavke elemenata sistema za zaštitu od elementarnih nepogoda, kao i nabavke elemenata potrebnih za podizanje proizvodnih zasada voćaka,vinove loze i hmelja.
Za realizaciju Konkursa predviđena su sredstva u ukupanom iznosu do 120.000.000,00 dinara. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može preći 7.300.000,00 dinara. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 155.000,00 dinara, odnosno u razmatranje će biti uzete prijave čija je vrednost investicije jednaka ili veća od 259.000,00 dinara bez PDV-a.
Konkurs traje zaključno sa 21.02.2020
Vise informacija moze saznati na: Link
04.02.2020.
Bili smo na prvom međunarodnom Sajmu voćarstva, vinogradarstva i povrtarstva u Srbiji- Agro Belgrade 2020! Sajam je održan u periodu od 30.01. do 01.02.2020 godine na Beogradskom sajmu. Otkupljivač.rs je imao svoj štand u okviru štanda kompanije Delta agrar, kao nagradu za pobedu u Delta biznis inkubatoru za 2019 godine, što bi se reklo u centru centra.
Zbog dobre pozicije štanda, a i lepih promotera, uspostavili smo komunikaciju za voćarima i povrtarima iz cele Srbije, što nam je naričito drago.
Naši utisci su da je bilo fenomenalno, a u prilog tome govore u brojke: novih 100 korisnika Platforme! Vidimo se na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu koji će se održati od 16.05 do 22.05. 2020 godine.
Vaš Otkupljivač tim
29.01.2020.
Pokrajnski sekreterijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo objavio je Konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine u 2020. godini.
U saopštenju se navodi da je cilj ovog konkursa demografska obnova ruralnih područja AP Vojvodine radi podsticanja ostanka mladih u ruralnim područjima odnosno njihovog povratka iz gradova.
Predmet konkursa je podrška novim generacijama mladih poljoprivrednih proizvođača, njihovom razvoju i unapređivanju kroz podsticanje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, podsticanje prerade na gazdinstvu kao i podsticanje osnivanja malih pivara.
Konkursom je predviđeno da se na teritoriji AP Vojvodine u 2020. godini dodela sredstva od ukupno 270.000.000,00 dinara. U pitanju su bespovratna sredstva i utvrđuju se u iznosu do 90% od ukupno prihvatljivih troškova investicije.
Prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).
Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 1.500.000,00 dinara.
Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 500.000,00 dinara.
Bespovratna sredstva koja se dodeljuju po ovom konkursu namenjena su za:
1) Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava
2) Podrška preradi na gazdinstvu
3) Podrška malim pivarama.
Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po konkursu i za jednu vrstu
proizvodnje.
23.01.2020.
Pokrajnski sekreterijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo objavio je Konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke opreme i sistema za navodnjavanje i opreme za poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka na teritoriji AP Vojvodine u 2020. godini. Kako se navodi u saopštenju cilj konkursa je povećanje obradivih površina pod opremom i sistemima za navodnjavanje u Autonomnoj pokrajni Vojvodini, kao i zaštita zemljišta kroz sprečavanje razvoja korova uz poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka. U pitanju je dodela bespovratnih sredstava za sufininasiranje postavljanja cevovoda i nabavke opreme i sistema za navodnjavanje: opremanje bunara, nabavka pumpi i agregata za navodnjavanje, nabavka sistema za navodnjavanje veštačkom kišom, subirigacija, materijala za pokrivanje povrtarskih i voćarsko-vinogradarskih kultura i cveća, u cilju zaštite od mraza – agrotekstil, malč folije i drugo. Za realizaciju Konkursa u 2020. godini predviđen je ukupan iznos do 340.000.000,00 dinara. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi zavisi od podnosioca prijave, a kreće se između 7.000.000,00 I 7.700.000,00 dinara. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 21.000,00 dinara, a razmatraće se samo prijave čija je vrednost prihvatljivih troškova investicije jednaka 35.000,00 dinara ili veća od tog iznosa. Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po konkursu za jednu vrstu proizvodnje.
13.11.2019.
Plodovi borovnice nisu osetljivi kao plodovi maline. Obratite pažnju na manipulaciju plodovima nakon berbe kao i na temperaturu vazduha. Berba plodova borovnice obično se obavlja u periodu od šest do osam nedelja, s obzirom na to da postoje rane, srednjerane...
11.11.2019.
Na području raškog i moravičkog okruga posle jabuke šljiva je najrasprostranija vrsta voća. Zbog velike potražnje na ruskom tržištu do pre par godina, pre svega čačanskih sorti, u skorije vreme zasađeno je novih 200 hektara čačanske lepotice...
04.11.2019.
Kao izuzetan spoj prirodnog bogatstva i kulturnih osobenosti naše zemlje, hrana je jedan od najatraktivnijih proizvoda koje Srbija ima da ponudi svetu. Upravo iz tog razloga, srpska prestonica će biti po drugi put domaćin međunarodnom sajmu i konferenciji visokokvalitetne hrane za...
01.11.2019.
Izvoz junećeg mesa iz Srbije u Tursku prošle godine vredeo je 19,2 miliona evra i učestvovao je sa devet odsto u ukupnom uvozu ovog mesa u tu zemlju, pokazuju podaci koje je Turska prijavila Svetskoj trgovinskoj organizaciji...